Skrivena cijena sportskog uspjeha: Obilježja, posljedice i prevencija nasilja u sportu

Poznato je da bavljenje sportom može značajno unaprijediti tjelesno i mentalno zdravlje djece i adolescenata. Međutim, istraživanja u kojima je analizirana povezanost sudjelovanja u sportu s različitim aspektima psihosocijalne dobrobiti mladih sportaša rezultirala su kontradiktornim empirijskim nalazima, što upućuje na zaključak da se pozitivni učinci sportskih aktivnosti ne podrazumijevaju i ne javljaju automatizmom. Posljedično, pored izučavanja činitelja koji doprinose ostvarenju pozitivnih potencijala sporta, sve više pažnje posvećuje se istraživanju činitelja koji mogu imati negativan učinak na tjelesno i mentalno zdravlje sportaša, sportsku izvedbu i motivaciju za bavljenje sportom. Rezultati novijih istraživanja pokazuju da odnos između sudjelovanja u organiziranim sportskim aktivnostima i psihosocijalne dobrobiti mladih sportaša u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti interpersonalnih odnosa u sportskom timu, o sustavu vrijednosti koji se promiče u određenom sportskom klubu ili organizaciji te o obilježjima šireg socijalnog okruženja. U prilog navedenom govori i podatak da se u sportskim aktivnostima koje obilježava snažan imperativ pobjede često zanemaruje razvojna i odgojna uloga sporta, a različiti oblici nasilnog ponašanja pripisuju se pozitivnoj težnji za ostvarenjem što boljih sportskih rezultata. Na predavanju će biti predstavljeni rezultati istraživanja o štetnim učincima pristupa prema kojem „cilj opravdava sredstvo“ kao i podaci o zastupljenosti, obilježjima i posljedicama različitih oblika nasilja u sportu mladih u Hrvatskoj. Empirijski nalazi analizirat će se u kontekstu stavova i vjerovanja koji doprinose pojavi i većem stupnju tolerancije nasilja u sportskom okruženju. Na predavanju će se biti prikazane i različite aktivnosti koje se u Hrvatskoj provode s ciljem osiguravanja prava djece na bavljenje sportom u nenasilnoj, sigurnoj i poticajnoj okolini.

Zrinka Greblo Jurakić diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Niz godina radila je na Kineziološkom fakultetu, a trenutno radi kao izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na kojem je nositeljica predmeta iz područja socijalne psihologije, motivacije te psihologije sporta i vježbanja. U svom znanstvenom radu dominantno se bavi temama iz područja psihologije sporta, pri čemu posebnu pažnju posvećuje istraživanju pozitivnih i negativnih učinaka sudjelovanja u organiziranim sportskim aktivnostima, prevenciji nasilja u sportu te identifikaciji činitelja koji doprinose rjeđem uključivanju i češćem odustajanju djevojaka od bavljenja sportom. Aktivno sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim projektima i kampanjama koje se provode u svrhu podizanja svijesti i edukacije o važnosti uspostave sigurnog sportskog okruženja. Članica je međunarodnog tima stručnjaka za siguran sport pri Vijeću Europe, tima stručnjaka za područje psihologije sporta pri Europskoj rukometnoj federaciji te Povjerenstva za zaštitu djece u sportu pri Hrvatskom olimpijskom odboru. U dosadašnjoj karijeri više je puta nagrađivana za znanstveni rad, a 2024. godine od strane Hrvatskog psihološkog društva dobiva Psihologijsku nagradu Ramiro Bujas za osobiti doprinos društvenoj afirmaciji psihologije.

S naše strane kauča - promicanje kulture oporavka

U želji da doprinesemo prestanku marginalizacije, stigmatizacije i socijalne isključenosti osoba s mentalnim poteškoćama, temeljem vlastitog iskustva kao udruga osnovana od strane osoba sa mentalnim poteškoćama za takve osobe, osmislili smo različite projekte koji nude PAKET BESPLATNIH USLUGA PSIHOSOCIJALNE PODRŠKE u zajednici. CILJ nam je doprinijeti kvaliteti života osoba sa mentalnim oboljenjima i njihovoj socijalnoj integraciji kroz aktivnosti koje im omogućuju korištenje vlastitih vještina, iskustava, kreativnosti, sposobnosti i stvaranje pozitivnog traga i osjećaja korisnosti u zajednici. Sudionici kroz različite radne i volonterske akcije imaju priliku ostaviti važan pozitivan trag, imaju priliku tražiti i dobiti podršku u procesu oporavka , ali i sami postati dio sustava podrške za druge.

Predsjednica i osnivačica Udruge za promicanje mentalnog zdravlja Feniks Split koja pruža besplatnu pomoć i podršku osobama s mentalnim poteškoćama i oboljenjima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prilikom osnivanja vizija joj je bila da udrugu većinski vodi s timom osoba koje se i same bore s takvim poteškoćama, kako bi zajedno pokušali popuniti nedostatnosti postojećeg sustava, te ponuditi kvalitetne programe podrške u zajednici. Kroz različite projekte u zajednici nastoji dati glas i vratiti osobnu moć onima, kojima je često temeljem psihijatrijske dijagnoze/oboljenja oduzeta te inspirirati povratak nade, samopouzdanja, mogućnosti oporavka i kvalitetnog života. Osoba je s osobnim iskustvom nošenja s mentalnim oboljenjem te educirana peer support stručnjakinja, prva trenerica Intentional Peer Support-a u HR, posjeduje Core training certificate in eCPR- community based support in Emotional Crisis (by Daniel Fisher, MD, PhD), te certifikat QualityRights training: Mental Health Human Rights & Recovery (Svjetska zdravstvena organizacija/WHO. Nominirana u 2021.g. za Fierce Woman Award za svoj aktivistički i humanitarni rad u zajednici kao priznanje za vrijedan doprinos u borbi protiv stereotipa i stigmatizacije osoba koje se bore s mentalnim poteškoćama, kao i za nacionalnu nagradu T-portala u 2024.g. Vizionar godine gdje je bila finalistica u kategoriji društvenog djelovanja. Predstavnica je organizacija civilnog društva u Socijalnom vijeću Grada Splita te članica Povjerenstva za zaštitu prava osoba s duševnim poteškoćama pri Ministarstvu pravosuđa RH.

„Izazovi odrastanja u digitalnom svijetu: rizična ponašanja mladih online“

Rizična ponašanja mladih u digitalnom okruženju obuhvaćaju različite oblike komunikacijskih i ponašajnih rizika koji proizlaze iz sve veće uključenosti digitalnih konteksta u svakodnevni život i razvojni kontekst mladih. U predavanju će se predstaviti spoznaje prikupljene istraživanjima posljednjih desetak godina. Usmjerenje tih istraživanja je bilo na vršnjačko nasilje na internetu, seksting te problematično korištenje interneta i prekomjerno igranje igara. U osmišljavanju istraživanja osnove su bile opće teorije poput Jessorove teorije rizičnog ponašanja ili Bronfenbrennerova ekološkog modela, koji omogućuju razumijevanje međudjelovanja individualnih, obiteljskih i vršnjačkih čimbenika u oblikovanju digitalnih navika i obrazaca ponašanja, ali i specifični modeli poput Caplanova modela kompulzivnog korištenja interneta ili Griffithsova komponentnog modela prekomjernog igranja igara. Dok se za nasilje na internetu empatija pokazuje ključnim zaštitnim čimbenikom, nisko samopoštovanje, pojačana osjetljivost na vršnjački pritisak i rodne razlike doprinose sklonosti činjenju takvog nasilja i sekstingu koji može biti imati rizična obilježja. Obiteljska podrška i kvaliteta odnosa s roditeljima ublažavaju te rizike te potiču razvoj sigurnijih obrazaca korištenja interneta. Za buduća istraživanja i djelovanje posebnu važnost ima razvojna perspektiva: mladi koji su bili u središtu ranijih istraživanja sada ulaze u razdoblje odraslosti u nastajanju, što otvara pitanja o kontinuitetu i transformaciji digitalnih ponašanja u prijelazu prema odraslom životu pa i u modeliranju ponašanja u digitalnom

Prof. dr. sc. Daniela Šincek je redovita profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na kojem radi od 2006. godine, a nakon nekoliko godina rada provedenih u tadašnjem Centru za socijalnu skrb. Vodila je Odsjek za psihologiju (2014.–2016.) i Centar za internet i društvo (2019.–2021.) te brojne znanstvene i stručne projekte, od 2012. je stalna sudska vještakinja za područje psihologije, a od 2024. godine je vlasnica Privatne psihološke prakse Daniela Šincek. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala u području socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Edukantica je iz transakcijske analize.
Istraživački fokus uključuje rizična ponašanja mladih u digitalnom okruženju, posebno nasilje putem interneta, seksting, problematično korištenje interneta i prekomjerno igranje igara. Objavila je oko 40 radova u domaćim i međunarodnim časopisima, a njezini projekti, uključujući nacionalne i europske inicijative, usmjereni su na istraživanje i prevenciju rizičnih ponašanja u digitalnom svijetu. Trenutno vodi projekt „Digitalna ADAPTacija mladih odraslih – prilagodba digitalnom i obrazovnom okruženju u kontekstu mentalnog zdravlja i rizičnog ponašanja u vrijeme „odraslosti u nastajanju“ (D-ADAPT) odobrenog u okviru NPOO poziva.

Aktivna je članica Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva, recenzentica znanstvenih časopisa i kontinuirano se usavršava u području psihološke procjene, terapije i prevencije nasilja.